Novi parlament u brojkama – analiza reprezentativnosti prema različitim kategorijama

Novi parlament u brojkama – analiza reprezentativnosti prema različitim kategorijama

Uoči početka rada novog parlamentarnog saziva, istraživački tim Fondacije za liberalnu praktičnu politiku  izradio je analizu njegove strukture. Budući narodni poslanici su razvrstani prema različitim kategorijama, kao što su geografska pripadnost, pol, starost, profesionalna oblast i pripadnost političkim strankama i izbornim listama.

U nastavku se nalaze osnovni nalazi:

Od 19 izbornih lista koje su učestvovale na ovogodišnjim izborima, njih 12 je ušlo u skupštinu. Od toga je 5 manjinskih lista. Najviše poslanika izabrano je sa liste “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” – 120.

U parlament su ušli predstavnici čak 31 političke organizacije. Najviše predstavnika imaće Srpska napredna stranka – 98, a 10 i više poslanika imaće još i: Socijalistička partija Srbije (22), Narodna stranka (11), Demokratska stranka (10), Stranka slobode i pravde (10) i Zavetnici (10).

Novi saziv će brojati 96 žena (38,4%) i 154 muškaraca (61,6%).

Sa manjinskih lista dolazi 13 od ukupno 250 narodnih poslanika.

Prosečna starost novoizabranih narodnih predstavnika je 48,2 godine. Više od polovine, tačnije 138 poslanika, imaju između 31 i 50 godina. Naredna najbrojnija kategorija je između 51 i 65 godina – 73 člana. Preko 65 godina ima 25 poslanika, odnosno tačno 10%. U narednom periodu, 6z4r

Najviše mladih poslanika – 9, dolazi sa liste “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”. Najmlađa politička organizacija u skupštini biće Pokret slobodnih građana. Tri poslanika PSG zajedno prosečno imaju 34 godine.

Kada se govori o profesionalnoj delatnosti budućih poslanika, najviše njih dolazi iz oblasti prava (45), ekonomije (44), političkih nauka (24), menadžmenta (17), te medicine i kulture, po 15.

Geografska reprezentativnost parlamenta svakako je najspornija. Predstavnike će u sazivu koji startuje od 1. avgusta imati tek 72 grada i opštine. Sa druge strane, 102 jedinice lokalne samouprave, u kojima biračko pravo ima 1.271.988 birača, neće imati svoje predstavnike.

Do izražaja dolazi i nadpredstavljenost Beograda kao glavnog grada. Od 250 narodnih poslanika,  čak 105 ima prebivalište na teritoriji prestonice (42%), dok u Beogradu živi 24,6% registrovanih birača.

U narednom delu možete pronaći detaljnu analizu reprezentativnosti parlamenta u excel formatu