FLPP osvojila drugo i treće mesto u konkurenciji Nagrada za demokratiju i vladavinu prava

FLPP osvojila drugo i treće mesto u konkurenciji Nagrada za demokratiju i vladavinu prava

Fondacija za liberalnu praktičnu politiku osvojila je drugo i treće mesto u konkurenciji Nagrada za demokratiju i vladavinu prava sa temama Otvaranje parlamenta za inicijative CSO-a i građana i Engaging Central Europe Project. Nagrade dodeljuje organizacija Emerging Europe, čiji je cilj osnaživanje i povezivanje regiona. Ovo je jedan u nizu uspeha Fondacije za liberalnu praktičnu politiku, koja je ove godine postala punopravna članica Evropskog liberalnog foruma (ELF), koji deluje pod okriljem Evropskog Parlamenta.


Ovakvo prepoznavanje rada Fondacije za liberalnu praktičnu politiku predstavlja značajan korak ka promociju i primenu liberalnih vrednosti u društvu, s posebnim fokusom na praktičnu politiku. Kroz sve ove aktivnosti, Fondacija za liberalnu praktičnu politiku ima za cilj da doprinese jačanju demokratskih institucija, unapređenju tržišne ekonomije i širenju slobode. Kroz edukaciju, istraživanja i političku podršku, fondacija doprinosi stvaranju društva u kojem su sloboda pojedinca i odgovornost ključevi za izgradnju održivog razvoja, socijalne pravde i političke stabilnosti.

FLPP na godišnjoj Skupštini Evropskog liberalnog foruma u Firenci

FLPP na godišnjoj Skupštini Evropskog liberalnog foruma u Firenci

Danijel Pantić, Predsednik UO FLPP uzeo je učešća na godišnjoj Skupštini Evropskog liberalnog foruma u Firenci koji je odrzan 25. i 26. 9. 2024.

Aktivno se diskutovalo o politici proširenja EU u kontekstu izbora nove Evropske komisije, koji je u završnoj fazi, kao i o programskoj usklađenosti IPA projekata sa neophodnim usklađivanjem zakona država kandidata sa pravnim tekovinama Unije.

Obavljeni su interni izbori i ELF je dobio novi sastav UO, pri čemu je usvojen plan rada, budžet i predlog novih projekata za 2025. među kojima je i FLPP-ov: „Vrednosno usaglašena spoljna politika“. 

A LARGER AND REFORMED EUROPEAN UNION EU30+

A group of 20 experts came together for a workshop in Berlin in April 2024. to discuss the current state of play, challanges and opportunities in the EU enlargement towards the Western Balkans Six and the Eastern Trio.

This position paper is based on the ideas discussed during this workshop. It is divided into three chapters. The first part takes a closer look at why EU enlargement matters for the European Union and the countries aspiring to join. The second part evaluates the support that the EU provides to the candidates. The third part considers the EU reforms needed to ensure that a European Union of 30+ members remains functioning.

You can download this document here:

Freedom House osudio napad Vlade Srbije na nevladine organizacije

Freedom House osudio napad Vlade Srbije na nevladine organizacije

Najnovija kampanja u srpskim provladinim medijima protiv organizacija civilnog društva počela je sredinom avgusta, optužujući ih da pokušavaju da sruše vlast u „obojenoj revoluciji“.

„Osuđujemo obračun vlade Srbije protiv nevladinih organizacija i aktivista usred tekućih ekoloških protesta.

Etiketiranje ovih aktera od strane vlade kao „stranih agenata“ odražava retoriku koju koriste antidemokratski režimi da demonizuju građansko društvo i trebalo bi da uzbuni demokratsku zajednicu.

Pozivamo Vladu Srbije da odmah prekine svoju klevetničku kampanju i oslobodi desetine demonstranata koji su proizvoljno privedeni.“ kaže se u saopštenju organizacije Freedome House.

POLAZNE OSNOVE ZA UNAPREĐENJE PRAKTIČNE POLITIKE NA LOKALNOM NIVOU U SRBIJI

U opštem kontesktu reforme javne uprave u Srbiji, unapređenje stručnih, kadrovskih i organizacionih napora moraju biti usmereni ka identifikovanju, definisanju i primeni polaznih osnova i principi za unapređenje praktične politike na nivou lokalne samouprave. To se prvenstveno odnosi na proces decentralizacije i dekoncentracije radi unapređenje funkcionisanja sistema lokalne samouprave.

Preduslov ostvarivanja demokratske zajednice na lokalnom nivo jeste veća interakcija između građana i organa lokalne samouprave. Savremena lokalna samouprava mora da odustane od jednosmerne komunikacije sa građanima i krene u pravcu zajedničkog kreiranja javnih usluga lokalne samouprave sa građanima i privrednim subjektima. Osnovni demokratski preduslov za praktičnu reformu lokalne samouprave su spodobni izbori u kojima građani kao birači u svakoj lokalnoj jedinici mogu slobodno, u skladu sa zakonom, informisano, bez falsifikata i krađe da biraju svoje predstavnike u lokalnoj vlasti.

Ceo dokument dostupan je ovde:

Fondacija za liberalnu praktičnu politiku primljena u punopravno članstvo Evropskog liberalnog foruma

Fondacija za liberalnu praktičnu politiku primljena u punopravno članstvo Evropskog liberalnog foruma

Danas je u Briselu, tokom redovnog prolećnog zasedanja Evropskog liberalnog foruma jednoglasno doneta odluka o prijemu u punopravno članstvo srpske Fondacije za liberalnu prakticnu politiku (FLPP).

“Ovo je veliko priznanje liberalnim i proevropskim političkim snagama u Srbiji i doprineće boljem razumevanju i recepciji liberalnih vrednosti neophodnih za obnovu demokratije u našoj državi”, izjavio je Danijel Pantić, Predsednik UO Fondacije za liberalnu praktičnu politiku.

Danijel Pantić (FLPP) na FNF inernacionalnoj radionici u Berlinu

Danijel Pantić (FLPP) na FNF inernacionalnoj radionici u Berlinu

Danijel Pantić je ispred FLPP učestvovao na internacionalnoj radionici u Berlinu posvećenoj pristupanju država kandidata EU!

Teme koje su uspešno obrađene na radionici koju je organizovao Friderih Neuman Stiftung obuhvatile su analizu postojećih mehanizama i instrumenata za pospešivanje procesa transformacije 
država kandidata u kontekstu pristupnih pregovora
i mogućnosti za njihovo unapređenje.

Naš poseban doprinos sastojao se u ukazivanju na primere dobre prakse sa Zapadnog Balkana koje mogu da budu primenjene u kontekstu “istočne trojke” (Ukrajina, Gruzija i Moldavija).

Održana tribina „Obnova lokalne demokratije u Republici Srbiji”

Održana tribina „Obnova lokalne demokratije u Republici Srbiji”

Danas je naša Fondacija za liberalnu praktičnu politiku u saradnji sa FNF obavila javnu prezentaciju nacrta predloga parlamentarne Rezolucije o unapređenju lokalne samouprave u Republici Srbiji i predstavila model Lex Specialis-a kao način da se povrati lokalna demokratija putem održavanja svih izbora za sve lokalne samouprave u istom danu i odvojeno od svih drugih izbora!

Oba dokumenta FLPP predstavlja zaintereosovanoj javnosti u integralnoj verziji:

Ekspertski tim FLPP za reformu sistema javne uprave i lokalne samouprave u sastavu: Danijel Dašić, prof. Stevan Lilić i Zoran Alimpić je nastupio 3. aprila na panelu kojim je moderirala Jelena Banjac, a nastaviće sa radom u Nišu tokom narednog meseca.

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o izborima u Srbiji

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o izborima u Srbiji

Fondacija za liberalnu praktičnu politiku izražava potpunu podršku rezoluciji Evropskog parlamenta o izborima u Srbiji i smatramo da je transparentnost i integritet izbornih procesa od suštinskog značaja za liberalno demokratsko društvo!

Takođe, pozdravljamo inicijativu Evropskog parlamenta da podstakne nepristrasnu ekspertsku misiju u Srbiji koja bi ocenila trenutnu situaciju i osigurala temelje za konstruktivan društveni dijalog, što bi doprinelo obnavljanju poverenja u institucije.

Jačanja demokratije, vladavine prava i institucionalnih kapaciteta su ključ za održiv razvoj i budućnost Srbije. Saradnja i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji, uz sve neophodne reforme, predstavlja jedini put za dalji napredak ka demokratskim standardima i stabilnosti u regionu.

Tekst rezolucije prenosimo u celosti:

Prvi događaj FLPP ove godine: Tribina „Izazovi prihvatanja liberalnih vrednosti“

Prvi događaj FLPP ove godine: Tribina „Izazovi prihvatanja liberalnih vrednosti“

31. januara u prostoru „Dereta“ održana je tribina pod nazivom „Izazovi recepcije liberalnih vrednosti“ kao prvi dogaďan u 2024. godini koji Fondacija za liberalnu praktičnu politiku sprovodi u okviru programa: “Talas slobode”, a u saradnji sa Friderich Neuman fondacijom za Zapadni Balkan.   

Moderator događaja bio je Mr. Danijel Pantić, a predavač Dr Dragan Lakićević. U uvodnom delu gospodin Pantić je u kraćem izlaganju napomenuo važnost liberalnih načela u okviru funkcionisanja EU i napomenuo da su „Liberali u Evropskom parlamentu saglasni oko pridržavanja četiri ključna načela: sloboda, odgovornost, solidarnost i evropski put.“

Profesor filozofije Dragan Lakićević je u nekoliko crta  osvetlio istorijske uslove koji su pogodovali nastanku liberalizma. „Ideja liberalizma je proizašla iz osobenosti evropske civilizacije, a pre svega zapadne Evrope. U tu tradiciju mišljenja i delanja utkani je ideja racionalnosti kod antičkih Grka; tradicija Rimskog prava, koja se provlači tokom celog srednjeg veka, a pre svega u razdvajanju pojma vlasti i vlasništva; vrednost duhovne slobode proizašle iz sukoba duhovne i svetovne vlasti;  postojanje slobodnih gradova sa vlastitom autonomijom kao i slobodnih univerziteta, u čiju delatnost vlast nije mogla da se upliće po vlastitoj volji.“, rekao je Lakićević i dodao: „Bez tih pretpostavki ne bi bilo moguće da se drugom polovinom XVII ne uspostave prvi institucionalni oblici društvenog saobraćanja u kome individualna, ili subjektivna prava građana postaju osnov pravnog poretka. Prve države koje će ova načela precizno formulisati i početi da primenjuju u društvenoj organizaciji bile su Holandija i Engleska. Nosilac ovog pokreta bilo je stalež pravnika,trgovaca i bankara, drugim rečima predstavnici  stasale građanske klase koja se suprotstavila feudalnim privilegijama i paternalizmu.“

Kako je istakao predavač, ove teme nisu samo stvar prošlosti, nego i sadašnjosti, pogotovo za društva koja pate od hroničnog bezakonja, svemoćnoj vlasti nad kome građani nemaju kontrolu i gde su osnovna načela slobode govora, štampe i medija u rudimentarnom obliku.

Drugi deo predavanja  bio je posvećen revoluciji u Americi, koju su inicirali liberalno nastrojeni pravnici suprotstavljući se kršenju osnovih  prirodnih prava od strane Engleskog parlamenta, a koje je pogađalo stanovnike kolonija. „Oni su odbili da se pridržavaju odluka Parlamenta u kome nisu bili reprezentovani, iako su plaćali poreze i bili formalno pdoanici krune. Povreda osnovnih ljudskih prava, koje su smatrali neprikosnovenim i najvišim, davala im je pravo na pobunu. Tokom revolucije nastaje „Deklaracija nezavisnosti“ u kojoj su Tomas Džeferson i Bendžamin Franklin eksplictno naveli ta fundamentalna prava jedinke, pozivajući se na Džona Loka.“

Američki Ustav, donesen petnaest godina kasnije će prvih deset amandamna posvetiti ovim pravima koja će postati temelj zakona u zapadnoevropskim državama.

Andželika Vaskoto: Brisel treba da se fokusira na komunikaciju sa liberalnim akterima u Srbiji

Andželika Vaskoto: Brisel treba da se fokusira na komunikaciju sa liberalnim akterima u Srbiji

Oklevanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da se pridruži EU na svetskoj sceni ili njenim demokratskim procesima predstavlja rizik ne samo za evropski projekat proširenja, već bi moglo da oslabi i sposobnost EU da pojača bezbednost u svom istočnom susedstvu, ocenila je saradnica Evropskog saveta za spoljne poslove (ECFR) Andželika Vaskoto.

U autorskom tekstu „Zaostajanje u Beogradu: Stanje evropske budućnosti Srbije“ Vaskoto navodi da neuspeh da se posreduje i podstakne demokratski oporavak u Srbiji može da napravi više mesta za političke manevre trećih zemalja gurajući zemlju dalje od njenih zapadnih suseda, ;prenosi Dnevni evropski servis agencije Beta.

Vaskoto piše da su poslednjih godina Rusija, Kina i zemlje Persijskog zaliva preuzele značajan prostor u političkoj areni Srbije i, ako Srbija nastavi da se okreće takvim akterima, EU može da izgubi srpsku ekonomiju.

To bi moglo da šteti i Srbiji jer, iako se čini da su grantovi i finansijska podrška EU povezani sa politikom, ni sredstva iz trećih zemalja nisu manje povezana sa obavezama ili zavisnošću.

Konačno, pogoršavanje političkih prava, uključujući upotrebu policije za smirivanje protesta i zastrašivanje novinara, i zatvaranje demonstranata mogu da doprinesu odlasku još većeg broja građana iz zemlje, što nije dobro ni za Srbiju, zbog smanjenja radne snage, ni za Evropu čiji lideri nastoje da spuste broj migranata.

Međutim, piše Vaskoto, nastavak procesa pristupanja Srbije EU, uprkos trenutnoj situaciji, mogao bi da ima veliku političku cenu. EU naime rizikuje da uveze još jednog (premijera Mađarske Viktora) Orbana i da dodatno potkopa sprovođenje vladavine prava, medijskih sloboda i demokratskih standarda.

Prema oceni analitičarke, EU još nije izgubila Srbiju zbog iliberalizma i Brisel treba da se fokusira na pronalaženje efikasnijeg načina komunikacije sa liberalnim političkim akterima u Srbiji kako bi se predstavila kao referentna demokratska i spoljnopolitička tačka na čiju se podršku može računati.

„Iako se čini da Vučić nije posebno zainteresovan za uspostavljanje autentičnog odnosa sa EU, posredovanje preko manje tvrdokornih srpskih političara bilo bi više strateško i potencijalno bi otvorilo više vrata za tražene reforme“, navela je Vaskoto.

Kako je dodala, EU treba da bude spremna i da reaguje oko Kosova i podrži bilateralno rešenje.

„Evropljani treba pažljivo da prate demokratsku situaciju u Srbiji i budu spremni da preduzemu jasne akcije u slučaju dalje nestabilnosti ostajući čvrsti oko posledica koje bi to imalo za proces pristupanja Srbije EU“, istakla je Vaskoto.

Ona je ukazala na suštinski značaj očuvanja unutrašnje snage i zajedničkih političkih vizija i dodala da su zbog toga važni efikasniji kanali posredovanja i snažnija podrška reformama uz čvrst stav EU o posledicama iliberalnog ponašanja, što bi doprinelo stvarnijoj usklađenosti Beograda i Brisela.

Pokazivanje solidarnosti i solidnosti (EU) manje tvrdokornim političkim akterima može da bude ključno za veći pluralizam političkih procesa u Srbiji, zaključila je Vaskoto.

(agencija Beta)

Naučena bespomoćnost i depresija savremeni oblici mentalnih poremećaja 

Naučena bespomoćnost i depresija savremeni oblici mentalnih poremećaja 

Na tribini „Mentalno zdravlje kao ljudsko pravo“ u organizaciji FLPP, profesor Žarko Trebješanin istakao je da su odavno poznate i u školi se izučavaju neuroze, fobije, opsesivni sistemi ali da danas, u skladu sa vremenom i društvom, imamo i drugačije, potpuno nove oblike mentalnih poremećaja.

Kao prvi od njih izdvojio je – naučenu bespomoćnost.

– To je pojava da ljudi kada se nađu u situaciji u kojoj trpe neprijatnosti i kada su u nemogućnosti da to kontrolišu oni se na to postepeno navikavaju i kod njih nastupa potpuna apatija i osećanje bespomoćnosti. Čovek prosto nauči „da ne može da izmeni nešto” i onda se jednostavno miri i postaje pasivan jer mu se čini da ne može ni da upravlja svojim životom ali ni da pobegne od te situacije, istako je on, napomenuvši da čak i kada se „prepreka” ukloni ta osoba i dalje ne reaguje jer je navikla da ne radi ništa.

– To je patološka nemoć, koja mora da se „ispravi” terapijom, naglasio je Trebješanin.

Na opasku o ovom mentalnom poremećaju nadovezao se iz ugla političke prakse Pavle Grbović po kojem baš na naučenu bespomoćnost računa vladajuća SNS.

– Oni potkupljuju građane socijalnim merama. Tako su naši ljudi „naučeni” da im pripada samo ono što im država da i to onoliko koliko je neko odredio, smatra Grbović.

Po Trebješaninu je i usamljenost bolest modernog doba.

– U SAD svaki peti čovek daans boluje od nje. I to „vuče” sa sobom ozbiljne probleme jer smo mi „dizajnirani” kao društvena bića i imamo primarnu socijalnost. Ako je čovek usamljen i izolovan, to strahovito teško podnosi i takvo stanje narušava čak i fizičko zdravlje ljudi. Kontak sa drugim osobama je za čoveka od životog značaja, ne samo za njegov kvalitet već i za samu dužinu, naglasio je Žarko Trebješanin.

Profesor Čedomir Čupić podsetio je na učenje Epiketa, antičkog filozofa, stoika koji je pravio veliku razliku između samoće (dobrovoljna) i osamljenosti (društveno nametnuta).

Takođe, Trebješanin je od i depresiju naveo kao veliku bolest modrenog doba, jer „porizvodi”: bezvoljnost, osećaj krajnje besmislenosti, gubitak svake volje, želje i motivisanosti, energije…

– Po tome koliko štete nanosi zdravlju i smrtnosti danas je u savremenom svetu depresija bolest broj dva a po nekim lekarima uskoro će „izbiti” na prvo mesto, upozorio je Žarko Trebješanin.

On je naglasio da kod nas o njoj još uvek nema preciznih podataka ali postoji procena zdravstvenih radnika da trenutno u Srbiji 400.000 boluje od nekog oblika depresije.